BH DIJASPORA

   

BiH DIJASPORA(Termin: prognani i ekonomske izbjeglice)
Istraživanja pokazuju da su emigranti iz BiH vremenom 
postali veoma uzorni građani zajednica širom svijeta, 
poznati kao bh. dijaspora.
Iako je činjenica da Bosanaca i Hercegovaca brojčano ima 
rasprostranjenih širom svijeta gotovo isto onoliko 
koliko ih je unutar granica Bosne i Hercegovine.
Bh. dijaspora je relevantna za BiH i vezana za BiH, 
bez obzira na to što su njeni pripadnici donijeli odluku 
da se okušaju u razvijenijim društvima širom svijeta 
ili gdje su se u takvim društvima našli sticajem okolnosti,
odnosno, prisilnom migracijom.
"DIJASPORA"međunarodno priznati status i naziv za osobe 
ili za dio jednog naroda koji je bio prisiljen napustiti 
domovinu, bivajući tako raseljen širom svijeta. 
"ISELJENIŠTVO" pak, nema međunarodno priznati status 
i podrazumijeva osobe spremne za integraciju i asimilaciju 
u državama doseljenja.
-Nametanjem riječi "iseljeništvo" za prognanu dijasporu, 
više su nego zadovoljni oni koji su vršili etničko čišćenje,
prekrajali demografsku strukturu BiH jer su na taj način 
oprali savjest i postali “nevini”. Po njima, ljudi iz BiH 
su se sami iselili, nisu prognani-protjerani, 
nije bilo etničkog čišćenja, 
Haag je bez veze donosio sudske odluke itd. 
•MIGRACIJE stanovništva su značajno obilježile 
globalnu istoriju. Zajednice ljudi su migrirale iz svojih 
prvobitnih lokacija tražeći slobodu od rata i sukoba, 
da bi izbjegli glad i siromaštvo, 
bježeći od vjerske netrpeljivosti 
ili političke represije, 
ili čak da bi trgovali ili putovali na nova mjesta. 
U moderno doba ovaj proces se dešava 
i zbog socio-ekonomskih uzročnika 
kao što su potraga za boljim uslovima života, 
kvalitetnijim obrazovanjem, 
većom zaradom, boljim zaposlenjem itd. 
(Brettell i Hollifield, 2014).
Veliki broj naučnika koji se bave istraživanjem 
o migrantskim zajednicama, odnosno, dijaspori 
su saglasni da pokretljivost i migracija 
ne moraju nužno rezultirati formiranjem dijaspore 
kao posebnog oblika kolektivnog identiteta 
deteritorijalizirane grupe ljudi (Halilović at al., 2018), 
već da vremenom raštrkane zajednice migranata 
kroz mobilizaciju i translokalni angažman 
u zemlji porijekla,postaju brojne dijaspore 
raštrkane po svim kontinentima svijeta -
 i dalje vezani zajedničkom vizijom, sjećanjem ili mitom 
o svojim domovinama (Safran, 1991), 
te se manje ili više uspješno se prilagođavajući novim 
društvenim normama u zemljama prijema 
(Scheffer, 1986; Koinova, 2012).
Na prostoru tradicionalno iseljeničke, odnosno, 
migrantske Bosne i Hercegovine, u modernoj istoriji, 
najveća migracijska kretanja su se desila 
tokom prve polovine 90-ih godine 20. stoljeća. 
Bježeći od ratnih sukoba, Bosnu i Hercegovinu je napustio 
ogroman broj stanovnika, od kojih najveći broj i danas 
živi u zemljama prijema širom svijeta (MLJPI, 2019). 
Također smo svjedoci da se proces emigracija 
bh. stanovništva od tada nije zaustavio, 
te da Bosanci i Hercegovci i dalje napuštaju BiH, 
najčešće zbog loše ekonomske situacije, 
političke nestabilnosti, i spajanja porodica. 
Istraživanja pokazuju da su emigranti iz BiH vremenom 
postali veoma uzorni građani (Halilović et al., 2018) 
zajednica širom svijeta, poznati kao bh. dijaspora.
Iako je činjenica da Bosanaca i Hercegovaca brojčano ima 
rasprostranjenih širom svijeta gotovo isto onoliko 
koliko ih je unutar granica Bosne i Hercegovine, 
moguće je zaključiti da ne postoji dovoljno empirijskih 
istraživanja o bh. građanima koji su napustili granice 
Bosne i Hercegovine. Iz medija i sprovedenih istraživanja 
vidimo da bh. dijaspora ima značajnu mogućnost uticaja 
na bh. politiku, bh. ekonomiju i na imidž BiH u svijetu 
(cf. Efendić, Babić, Rebmann, 2014). 
Bh. dijaspora je relevantna za BiH i vezana za BiH, 
bez obzira na to što su njeni pripadnici donijeli odluku 
da se okušaju u razvijenijim društvima širom svijeta 
ili gdje su se u takvim društvima našli sticajem okolnosti,
odnosno, prisilnom migracijom.
Važno je imati na umu da pripadnici bh. dijaspore 
mogu imati dosta uticaja na to kakav narativ i diskurs 
o vlastitom identitetu i o zemlji porijekla „plasiraju“ 
u društvima u kojima sada žive, što samim tim nosi 
i stavlja na njih određenu vrstu odgovornosti 
da njihov narativ i diskurs potiču dijalog, pomirenje, 
zacijeljenje i toleranciju (Karabegović, 2017). 
Ovo je naročito vidljivo kroz okvire 
cyber/digitalnog prostora 
koji je plodno tlo za širenje govora mržnje, 
ali je isto tako možda i najbolja platforma 
za razvijanje dijaloga pomirenja. 
Zbog svega ovoga je važno obratiti pažnju i analizirati 
djelovanje bh. dijaspore unutar digitalnog prostora 
s obzirom da je upotreba interneta i digitalizacija kanala 
komunikacije globalno u konstantnom porastu.

U AUSTRIJI ŽIVI OKO 170.000 LJUDI IZ BIH: 
AMBASADOR KOZARIĆ O MEĐUSOBNOJ SARADNJI 
I VEZI IZMEĐU OVE DVIJE ZEMLJE
170.000 ljudi iz BiH živi i radi u Austriji. 
Prepoznati smo kao najbolje inkluzivno društvo 
koje je došlo tokom i poslije rata, a sada smo svjedoci 
da ljudi dolaze sve češće, ali veze sa BiH ostaju.
https://hayat.ba/u-austriji-zivi-oko-170-000-ljudi-iz-bih-
ambasador-kozaric-o-medusobnoj-saradnji-i-vezi-izmedu-ove-
dvije-zemlje/629820/