Dr.Nada Klaić

   

Sjećanje na veliku povjesničarku dr.Nadu Klaić: 
„Bosna je među svojim susjedima - najstarija“
Možda je Ciceronu i starim Latinima 
„povijest bila učiteljica života“ 
(„Historia magistra vitae est“), 
ali nama u Bosni i Hercegovini, 
očigledno, uglavnom - nije.
Rađanje bosanske države

A nije to od jučer...

Negdje u podtekstu posthumno objavljenog djela 

velike hrvatske povjesničarke dr.Nade Klaić 

„Srednjovjekovna Bosna: politički položaj bosanskih vladara


do Tvrtkove krunidbe, 1377. g. (1989)“ 
nazire se upravo to decenijsko, pa i stoljetno nastojanje 
da se Bosni dokine ili ospori samobitnost u prošlosti 
kako bi, sljedbeno tome, bila dovedena u pitanje 
i njezina budućnost. Dr.Nada Klaić je razotkrivala 
tolike laži o historiji Bosne.
U sjećanje na veliku znanstvenicu, prisjetit ćemo se 
ocjena dr.Nade Klaić u kojima je strastveno polemizirala 
s onima koji su Bosnu smatrali srpskom ili hrvatskom 
ili nečijom drugom, samo ne – bosanskom.
Položaj bosanskih zemalja
Ona piše o „nevještim projekcijama“ srpskog historičara 
Sime Ćirkovića (1929.-2009.), člana Srpske akademije 
nauka i umetnosti (SANU), koji je dokazivao da je Bosna 
u IX i X st. – srpska. Po dr.Klaić, te projekcije „vrijede“
jednako kao i dokazivanje Ferde Šišića o „hrvatstvu Bosne“.
„To su tek povremeni „izleti“ susjednih vladara koji nisu 
niti su mogli izmijeniti stoljetni politički položaj 
bosanskih zemalja jer su one bez Hrvata i Srba 
odavno išle svojim, od njih posve odijeljenim putem“, 
upozorava ugledna profesorica.
Ovakvih prisjećanja posebno su važna danas kada toliki 

smatraju i žele da naša domovina ne može preživjeti 

izazove pred kojima se nalazi.
Cijeli tekst:
https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/sjecanje-na-veliku-
povjesnicarku-nadu-klaic-bosna-je-medu-svojim-susjedima-
najstarija/506777

Dr Nada Klaić
Knjiga:
"Srednjevjekovna Bosna“(1989)
Opis: Politički položaj bosanskih vladara 
do Tvrtkove krunidbe (1377. g.)
prepisak iz 1989 s kazalom imena.
Ovaj posmrtno objavljeni tekst jedino je djelo 
Nade Klaić (1920-1988) u cjelini posvećeno 
srednjovjekovnoj Bosni i Humu. Knjiga je prvi put tiskana 
1989. u nakladi Grafičkoga zavoda Hrvatske, 
a 1994. objavljeno je i 
njezino nepromijenjeno drugo izdanje. 
Zbog aktualnosti teme i autoričine izvorne interpretacije 
povijesti srednjovjekovne bosanske države 
i njezinih odnosa sa susjednim zemljama i danas 
postoji živo zanimanje javnosti za ovom knjigom…
U fokusu njezina istraživanja je razdoblje 
od početka političke organizacije na bosanskom prostoru 
u osvit 12. stoljeća do Tvrtkove krunidbe 1377. 
Pritom se glavna pitanja odnose na uvjete i tijek formiranja
srednjovjekovne bosanske države ili, 
kako se to u knjizi naglašava, 
na začetke političke organizacije 
na prostoru Bosne te na odnose bosanske države 
i njezinih vladara prema ugarskoj kruni.
"DRŽAVNOST BOSNE JE STARIJA OD HRVATSKE I SRBIJE"
Čuvena povjesničarka dr.Nada Tarnovski Klaić.
Jedan od najcjenjenijih historičara u svijetu,
po pitanjuhistorije svih južnoslovenskih zemalja.
Ivo Goldštajn, njen student je napisao da 
„nije bila samo vrstan pedagog i vrhunski znanstvenik, 
nego izuzetna i osebujna ličnost, 
koja je pišući historiju bila intelektualac“
Apsolutno nezavisna u svom radu, 
nije ni podnosila bilo kakvo miješanje trenutke politike 
u historijska istraživanja.

Veliki Miroslav Krleža i dr.Nada Klaić su “trn u oku” 

svima onima koji nevole BiH i koji decenijama planski 

iskrivljuju historijske činjenice.



Krleža je volio Bosnu i potpuno nas razumio

Otčitavao je poruke slobodnog i ponosnog svijeta



https://avaz.ba/lifestyle/kultura/152713/krleza-je-volio-bosnu-i-
potpuno-nas-razumio



Veliki Miroslav Krleža je ispisao 

neke od ponajboljih tekstova o našoj Bosni. 

Evo jednog od njih:

"Neka oprosti gospođa Evropa, 

ona nema spomenike kulture.

Pleme Inka u Americi ima spomenike,

Egipat ima istinske spomenike kuture.Piramide.

Neka oprosti gospođa Evropa, 

Bosna ima spomenike kulture.Stećke.

Šta je to stećak?

Stećak je oličenje Bosanca gorštaka.

Šta radi Bosanac na stećku?

Stoji uspravno, digao glavu, digao ruku.

Nikada, niko, nigdje nije našao stećak

Na kome Bosanac kleči i moli,

Na kom je prikazan kao sužanj."



Mostarac Predrag Matvejević 

jedan od najvećih intelektualaca naših prostora i Europe, 

ugledni filozof i književnik, 

koji je predavao na univerzitetima "Sorbonne" u Parizu 

i "La Sapienza" Rimu, Predrag Matvejević je vodio 

dobro poznate razgovore s Krležom.

"Za razliku srpskih i hrvatskih nacionalista 

koji su uvijek nastojali identitet Bosne 

prošvercati kao isključivo srpski ili isključivo hrvatski, 

Krleža je u svojim djelima i pogledima 

uvijek priznavao identitet Bosne, 

stavljao je tamo gdje joj je mjesto. 

On je stalno govorio da Bosna nije ni srpska, ni hrvatska. 

Govorio je: 'Budete li je svojatali, loše ćete proći'. 

Smatrao je Bosna zaslužuje jednu bolju budućnost 

od one koju namjenjuju okolni nacionalizmi. 

Sreća da nije vidio posljednji rat", 

govorio je Predrag Matvejević 2006. godine.

Opet ovaj dežurni patolog što radi copy paste tekstove ,
naravno iz Sarajeva. Ne znam samo odakle taj patološki strah
(valjda od dežurnog patologa)da će neko Bosnu a i
Hercegovinu odnijeti, odvojiti, odcijepiti ili šta već. AMa
nikom ta Bosna nije za oko zapela, već njeni resursi su
lijepi, cijenjeni i nemilice se crpe. U resurse eto spadaju
i ljudi, odoše, osta zemlja prazna, nigdje mladosti. Bože, a
on mlati o Krleži, Nadi ... Šta će zemlja bez ljudi, nestaće
šapatom, a niko je odnijeti na opancima neće, niko je spojit
sa Jadranom neće, niko je...