Hotel Palas


   


Od : Ismet
Datum : 31.05.2023.
Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini nikada se 
neće niti smije odreći niti jednog pedlja vakufske 
imovine, a pogotovo imovine na kojoj je bio 
izgrađen vjerski objekat, saopćila je danas 
Vakufska direkcija Islamske zajednice povodom 
objave početka gradnje novog hotela Palas u Banjoj 
Luci na temeljima nasilno porušene džamije.
"Danas nakon više od 50 godina se upravo na jednoj 
takvoj nekretnini pred očima javnosti, uz 
prisustvo najviših državnih dužnosnika, kopaju 
temelji za izgradnju najmodernijeg hotela koji će 
konačno da zatre trag da je tu ikada bila džamija 
i vakufska imovina. Za nas u Islamskoj zajednici 
je to jedan od najžešćih ataka na dostojanstvo 
muslimana, ravno rušenju Ferhadije džamije", kaže 
se u saopćenju.
Iz Vakufske direkcije podsjećaju da je Medžlis 
Islamske zajednice (MIZ) Banja Luka još 2001. 
godine pokrenuo postupak osporavanja nezakonite 
privatizacije vakufske parcele označene kao k.č. 
broj 3/18, na kojoj je bila izgrađena džamija.
U saopćenju Vakufske direkcije se dodaje da 
Islamska zajednica neće odustati od pravne borbe i 
da će u skladu sa raspoloživim pravnim sredstvima 
pokrenuti sve vrste postupaka s ciljem zaštite 
temeljnih ljudskih prava muslimana.


Komentar Nr. #1
Od : kancelarija za žalbe
Datum : 21.05.2023.
Sve sto prođe,povratka mu nema.


Komentar Nr. #2
Od : zemo
Datum : 21.05.2023.
Ne kontam, zemljiste gdje je bio vjerski
objekt?? i hotel Palas naslov,o cemu se 
zapravo radi?


Komentar Nr. #3
Od : BL
Datum : 21.05.2023.
Arhiva:
Tema :
"Banjaluka i njenih
45 džamija"
https://www.cafekajak.com/Forum/forum.pl?msg=16299
"Banjaluka i njenih 45 džamija"
Kad se otvori prvi link 
https://forum.klix.ba/banjaluka-i-njenih-45-dzamija-t156648.html
najinteresantnija je prva slika gdje je sada Hotel "Palas":
Sijamija (Šehova džamija) izgradjena poslije 1580 godine,
porušena 1931.radi izgradnje Vakufskog Hotela "Palas"...
Mnogi neznaju da IZ BL pripada Vakufska zemlja 
u okrugu Hotel "Palas"- park "Petar Kočić 
i okolne zgrade su izgradjene na vakufskoj zemlji.
------------
Komentar 
Poslao : Zlatko Lukić aurelius777@gmail.com 
Davno sam načuo da se IZ misli žaliti na to što je 
na njenom zemljištu izgrađen hotel "Palas". 
Inače na vrhu hotela palas je mali tornjić 
za kojeg su stari Banjalučani govorili 
da je na njemu alem sa stare džamije koja je tu stajala. 
A u gradskom parku je birvaktile postojao paviljon, 
a na njegovom mjestu je prije toga bila džamija...
...Gradski park, a i zemljište pod 
hotelom "Palasom" je vakufska zemlja 
i o tome postoje dokazi i u općinskoj 
i u državnoj gruntovnici.


Komentar Nr. #4
Od : Banova luka
Datum : 22.05.2023.
Gdje su džamije bile do 1521?


Komentar Nr. #5
Od : Gudenus
Datum : 22.05.2023.
Po analogiji IZ, svo zemljiste u BL pripada IZ?!
Prije rata na podrucju BL bilo je ukupno 56
dzamija , svaka ulica je imala po jednu . 
Kad se tome pribroje haremi , vakufsko zemljiste,
hanovi ..nema dvojbe da IZ potrazuje pravo  na 
cijelu Banja Luku.


Komentar Nr. #6
Od : zemo
Datum : 22.05.2023.
Mnogo hvala administraciji da mi je promjenila
ime u zvekan,hvala na uvredi odlicni ste,mozda
poradite i na drugima,hvala.
-----------------------
Ha ha Nije do nas. skripta je promijenila!
Vraćamo vam ime. Sorry!
ER


Komentar Nr. #7
Od : Za 4
Datum : 22.05.2023.
Gdje su džamije bile do 1521?
*History BiH 
KRALJEVINA BOSNA
SREDNJOVJEKOVNA BOSANSKA DRŽAVA 1180.-1463. 
KRALJEVINA I MOĆNA BOSNA
Pripremio: Stefan BALORDA
http://bosnjaci.net/prilog.php?pid=18751


Komentar Nr. #8
Od : za 7
Datum : 22.05.2023.
Nije ih ni bilo.Dosle sa okupacionom vlascu.


Komentar Nr. #9
Od : Za 7 History
Datum : 22.05.2023.
History BiH
KO SMO MI BOŠNJACI?
Bosna i Bošnjaci se prvi put spominju u 10 stoljeću 
u djelu Konstantina Porfirogeneta u djelu
“O upravljanju carstvom” (De administrando imperio) 
Zemlja i narod su dobili ime po rijeci Bosni. 
Porfirogenet naziva Bošnjake
“Dobri Bošnjani.” 
-Sve do dolaska Osmanlija, 
stanovnici Bosne bez obzira na vjersku pripadnost 
(heretičku, katoličku, pravoslavnu) 
nazivali su sebe Bošnjanima. 
U srednjovjekovnoj Bosni, Bošnjaci su bili 
pripadnici heretičkog vjerovanja Crkve Bosanske 
i nisu priznavali ni katoličku ni pravoslavnu crkvu. 
Šta više, od ovih crkava im je konstantno prijetila opasnost
progona; sam rimski papa je tijekom srednjovjekovne Bosne 
poslao nekoliko križarskih ratova na našu zemlju 
sa ciljem uništenja bošnjačke hereze 
(pr. 1235-38, 1358 i dr.). 
Prisilne konverzije heretičkih Bošnjaka 
na katoličanstvo, odnosno pravoslavlje, 
su postepeno uzimale svoga maha. 
-Slomom Bosne od strane Turaka 1467. godine 
i kroz period Otomanske Bosne, 
Bošnjaci postepeno primaju Islam.
-Nacionalni identitet današnjih bosanskih Srba, 
odnosno bosanskih Hrvata se formira veoma kasno, 
tek polovinom 19. stoljeća, kada se Bošnjaci pravoslavne,
odnosno,Bošnjaci katoličke vjeroispovijesti, a pod znatnim 
lobiranjem srbijanskih i hrvatskih političkih misionara, 
odrođuju od bošnjačkog nacionalnog korpusa 
i na temelju zajedničke vjeroispovijesti počinju 
nacionalno identifikovati sa susjednim 
pravoslavnim Srbima, 
odnosno katoličkim Hrvatima. 
https://www.bosnjaci.net/prilog.php?pid=57064


Komentar Nr. #10
Od : mala
Datum : 22.05.2023.
7,
nije bilo ni pravoslavnih ni katoličkih.
sve zavisi koliko unazad želimo gledati.
uostalom, ko je izmislio pojam heretici?
i zašto?


Komentar Nr. #11
Od : mala
Datum : 22.05.2023.
ispravka; odnosila sam se na 8-cu.
smakle mi se cvike.
😊
kad sam već tu da dodam;
treba se zapitati ko i zašto nas
proglasi 'bezbožnicima'. osjećam
da 'u tom grmu leži zec'. 
🤔
P.S. - ovo se lafo pravim da ne znam. 😄


Komentar Nr. #12
Od : BL
Datum : 23.05.2023.
BiH Istorija - Banja Luka
Predosmansko doba
U 1. vijeku nove ere Rimljani su osvojili 
područje Banja Luke, 
koje je tada bilo naseljeno uglavnom pripadnicima 
mezejskih Ilira. Ovo područje je u potpunosti bilo 
u sastavu rimske privincije Ilirikum, 
a današnji grad Banja Luka bio je smješten na putnom pravcu,
koji je vodio od Dalmacije do Panonije, 
odnosno od Salone do današnje Bosanske Gradiške. 
Današnja tvrđava Kastel u centru grada u to vrijeme 
koristila se kao rimska vojna utvrda.
Slaveni su naselili Balkan i područje današnje Banje Luke 
u 6. i 7. vijeku nove ere, a u ovo doba, 
iz kojeg generalno postoji veoma malo pisanih tragova, 
sagrađeno je nekoliko tvrđava u dolini rijeke Vrbas. 
Najranije slavensko naselje zvalo se također Vrbas, 
koje se prvi put spominje 1320. godine. 
Banja Luku kao naseljeno mjesto pod ovim imenom prvi put 
pominje 1494. godine hrvatsko-ugarski kralj Vladislav. 
Samo ime znači "Banova livada", 
a potiče od riječi "ban" i "luka" 
(što je značilo područje blizu vode). 
Ne zna se o kojem se banu i livadi radi.
Bosanski franjevci su naselili područje Banje Luke 
još u 14. vijeku, te su u naselju Petričevac, 
nedaleko od centra grada, 1378. godine izgradili 
i prvi franjevački samostan u ovom dijelu Bosne.
-Osmansko doba
Osmanska vojska pod vodstvom Gazi Husrev-bega 
osvaja Banja Luku 1521. godine. Grad se time počeo razvijati
već 1528. godine sa izgradnjom naselja Gornji Šeher. 
Banja Luka je kao grad vrlo brzo rasla i 1533. godine 
postaje glavni grad Bosanskog sandžaka 
(kasnije Bosanskog pašaluka).Glavni graditelj Banje Luke 
je bez sumnje bio Ferhat-paša Sokolović, 
bliski rođak Mehmed- paše Sokolovića, 
jednog od najznačajnijih bosanskih velikana i jednog od 
najuticajnijih ljudi tog doba u cijelom Osmanskom carstvu. 
Najvažniji doprinos Ferhat-paše Banjoj Luci 
bila je džamija Ferhadija, sa kojom je također utemeljena 
prvobitna vodovodna infrastruktura Banje Luke 
koja je služila njenom bržem urbanom razvitku. 
Drugi važan objekat izgrađen nedugo nakon Ferhadije 
je Arnaudija džamija, napravljena na drugom kraju ulice 
u odnosu na Ferhadiju. Između ove dvije monumentalne 
gradske džamije gradska uprava je forsirala trgovinu 
i podizanje zanatskih dućana, 
koji su u to vrijeme stimulisali ekonomski razvoj grada. 
Iz ovog vremena potiče i gradnja Banjalučke sahat-kule, 
koja je izgrađena nedaleko od Ferhadije, 
čime se ovaj dio grada nedaleko od Kastela 
zaokružuje kao posebna historisjko-urbana cjelina, 
danas poznata pod imenom Stari Grad Banje Luke..
Srpske pravoslavne crkve su se prvobitno uglavnom gradile 
na područjima koja se danas smatraju okolinom Banje Luke, 
a njihova povećana gradnja počinje sredinom 19. vijeka 
sa dolaskom pravoslavnih Srba iz Hercegovine. 
U istom periodu na širem prostoru grada naseljavaju se 
i Sefardski Jevreji, te katolički red Trapisti, koji su 
znatno doprinijeli ranom industrijskom razvoju grada 
izgradnjom velikog mlina, pivare, ciglane, 
fabrike vunenih tkanina, pilane i hidroelektrane.
Kako je uticaj Osmanskog carstva opadao, a sama Carstvo 
podnosilo mnoge gubitke i nazadovanje u Evropi, 
Banja Luka je kao i najveći dio bosanskih graničnih mijesta
sve više postajala tek tačka odbrane 
osmanske-carske teritorije. 
Zbog toga je 1639. centar Bosanskog pašaluka 
premješten u Sarajevo. 
1688. godine austrijske trupe su prodrijele do Banje Luke, 
te poharale centar grada. Gotovo pola vijeka kasnije, 1737.
na novi napad austrijske vojske 
banjalučani su bili više nego odlično pripremljeni, 
čime su zapravo pokazali kako su i bez osmanske podrške 
u stanju organizirati otpor i preuzeti odgovornost 
da odbrane grad od napada osvajača. 
Impresivna pobjeda u Bici kod Banjaluke danas se u 
bosanskohercegovačkoj historiografiji ubraja u jedan od 
najsvjetlijih primjera bosanske snage i državotvornosti. 
Mračni dio banjalučke historije se odvio 
kroz veći dio 17. vijeka, 
kad su gradom harali česti požari i zarazne bolesti, 
poput kuge, donosene s druge strane granice.
-Austrougarsko doba
Modernizacija Banje Luke počela je kratko prije pada 
Osmanskog carstva, odnosno dolaska Austro-Ugarske 
na područje Bosne i Hercegovine 1878. 
Prvi telegraf je izgrađen 1866. godine, 
a 1873. otvorena je i pruga od Banje Luke do Dobrljina. 
Austrougarska vojska ulazi u Banja Luku sa sjevera...
-Dvadeseti vijek
Nakon Prvog svjetskog rata Banja Luka je postala 
centar Vrbaske banovine, te je nastavila svoj razvoj. 
Tokom ovog vremena izgrađeni su Banski dvor, općina, 
gradski muzej i učiteljska škola.
-Za vrijeme Drugog svjetskog rata 
grad je 1941. okupirala njemačka vojska 
i on je ušao u sastav Nezavisne Države Hrvatske. 
Za vrijeme vladavine NDH ugledne jevrejske porodice 
su bile deportirane u koncentracione logore u Hrvatskoj. 
Po ustaškim planovima 
Banja Luka je trebala postati glavni grad NDH. 
U isto vrijeme grad postaje jedan od glavnih centara 
partizanskog otpora, da bi 22. aprila 1945. godine 
grad bio u potpunosti i oslobođen...
-Do 1963. godine, na prostoru današnje općine Banja Luka, 
postojale su još tri općine: Bronzani Majdan, Ivanjska 
i Krupa na Vrbasu, one su zatim ukinute 
i pripojene općini Banja Luka.
27. oktobra 1969. godine Banja Luku je pogodio snažan 
zemljotres, u kojem je veliki broj stambenih objekata bio u
potpunosti srušen. Nakon generalne rekonstrukcije, 
koja je uslijedila poslije zemljotresa, 
kao i izgradnjom novih stambenih naselja 
u Banjoj Luci je došlo do manje promjene 
u demografskoj slici stanovništva.
Migracija jednog broja Srba iz okolnih područja je unekoliko
promijenila do tada jedinstvenu urbanu kulturu 
i bosansko-muslimansku tradiciju Banja Luke, 
koja je osim muslimanskog poznavala dijelom i 
katolički i jevrejski element. 
Do 1991. godine Banja Luka je imala 150.000 stanovnika, 
te je bila drugi po veličini grad u Bosni i Hercegovini 
i najveća općina u Bosni i Hercegovini. 
I dok je gradsko područje Banja Luke 
bilo uglavnom etnički izmiješano, 
općina Banja Luka je imala srpsku većinu.
Danas jednu trećinu stanovnika Banja Luke čine izbjeglice. 
Srbi su u apsolutoj većini u gradu, a broj stanovnika je 
narastao na 195.000.  
Banja Luka je danas upravni centar 
entiteta Republike Srpske
https://www.znanje.org/i/i29/09iv06/09iv0627/Istorija.htm


Komentar Nr. #13
Od : Posmatrac
Datum : 23.05.2023.
Ako ova drzava ikada normalno proradi to ce se 
proucavati u svjetskoj literaturi. Ne samo da je 
svako ko je prolazio po Balkanu udario kandzijom po 
narodima, nego kada ga i nije bilo narodi su se sami 
udarali. Valjda iz navike


Komentar Nr. #14
Od : Za 10
Datum : 23.05.2023.
Bogumili = Heretici
Bosanski kristjani (bogumili,heretici) 
preci su vecine današnjih bošnjackih muslimana. 
Njihova historija za Bošnjake je izuzetno znacajna
Crkva bosanska je bila autohtona crkva u Bosni 
koja je postojala tokom srednjeg vijeka. 
Bosna je od samog početka srednjeg vijeka 
bila posebna etnička, kulturna i politička cjelina. 
Ona je imala vlastiti kulturno-politički razvoj 
koji je doveo do stvaranja niza posebnosti, 
kako u sferi duhovnosti (domaća vjera), 
tako i u kulturi (stećci, pismo bosančica), 
politici (domaća vladarska dinastija banova i kraljeva, 
razvijena i jaka država).
Katolička crkva naziva pripadnike Crkve bosanske hereticima
sa aspekta svojih dogmi, kao što je i njeno učenje heretičko
za učenje Crkve bosanske. 
Uvidom u izvore različitog porijekla može se utvrditi 
da se u njima spominju, s jedne strane Crkva bosanska, 
a s druge hereza (dualizam, manihejstvo) 
i heretici, babuni, bogumili, patareni.
BOSANSKI BAN KULIN JE BIO BOGUMIL-HERETIK
ISPOVIJEST BOSANSKIH KRSTJANA 
NA BILINOM POLJU 1203. GODINE
http://www.iltizam.org/tekstovi/read/1931/
Stećci - nadgrobni kameni spomenici u kojima su ukopavani 
pripadnici Crkve bosanske
Epitafi su natpisi na stećcima/nadgrobnim spomenicima -
Pisani su bosančicom, 
iznimno poluoblom bosanskom glagoljicom -
predstavljaju jedan vid orginalnog stvaralaštva 
u srednjovjekovnoj bosanskoj pismenosti i idu u sami vrh 
južnoslavenske epigrafike. 
Umjetnost stećaka razvija se unutar najširih granica 
srednjovjekovne bosanske države u periodu 
od 13. pa sve do 16. vijeka.
Bogumilski Stećak
Bosna i Hercegovina
Radimlja,Stolac
ZAPIS NA STEĆKU IZ 1094 GODINE
Se znamenje Kneza Nenca,Velikoga Kneza Bosanskoga,
a postavi je sin njegov Knez Muven,
s` Božijom pomoćju i svojih vjernih,
a s` inonom nijednom inom pomoćju,nego on sam.
Ti,koji pročitas moj kam,mozda si hodio do zvijezda.
I vratio se,jer tami neima ništa do ponovo ti sam.
Človjek mojže vidjeti ono tšto nije vidio,
tčuti ono tšto nije tčuo, 
okusti ono tsto nije otkusio,
bit tami gdji nije bio, al` uvijek i svagdi,
samo sebe može najti,ili ne najti.
I mnogo ot moje ruke na zemji bi,
a ni ot mene niko ne bi mrtav i ubit.
I da ostavih kosti u tujini,
i tad bih samo Bosnu sanjo.
Človjece,tako da niesi proklet,ne tikaj u me.
Legoh 1094 ljeta,
kad bješe suša,pa u nebu 
ne bješe nijedne suze za me.


Komentar Nr. #15
Od : Las Vegas
Datum : 23.05.2023.
BiH treba urediti kao saveznu drzavu.Po Americkom
principu.Tri drzave,hrvatska,srpska i bosnjacka  i savezna
drzava.Sjedinjene drzave BiH.Svaka da ima svoju nacionalnu
gardu,policiju i zajednicku saveznu vojsku i FBI.Svaka
drzava da ima svoje auto reg.tablice itd.Srbi i Hrvati su za
to,masala bice jos malo i Bosnjaci.Svima bi bilo bolje.Bili
bi druga Amerika.


Komentar Nr. #16
Od : Banj Brdo
Datum : 24.05.2023.
O kakvoj suverenosti govorite , kad ste 
prihvatili Visokog Predstavnika ? Suverenost
znaci da se samostalni i autonomni na cijeloj
teritoriji . Niti samostalni , niti autonomni ,
zato sto HR OHR moze svaku odluku Parlamenta ,
Predsjednistva , Ustave entiteta , ukinuti , 
mijenjati , dodavati ... Kako stoje stvari 
BiH ce ostati pod kolonijalnom upravom Brisela
jos dugo vremena , mnogi , a mozda i niko nece
docekati taj dan ,kada se ostvari pun suverenitet



Komentar Nr. #17
Od : Za 15
Datum : 24.05.2023.
Dobar predlog i prvo treba krenuti od susjednih zemalja: 
Sandzak,Vojvodina..,pa Istra jer su imali status autonomije


i regije i u bivšoj Yugi..,Dok znamo da su devedesetih ratom


na ex Yu prostorima stvorene tri nekakve hibridne tvorevine


koje nikad nisu postojale:

1.)"srpska krajina" u Hrvatskoj.

(ratni genocidni plen susedne Srbije.)

2.)"republika srpska" u BiH

(ratni genocidni plen iz susedne Srbije.)

3.)"herceg bosna" u BiH

(ratni genocidni plen iz susjedne Hrvatske.)

Dvije genocidne tvorevine "srpska krajina" i "herceg bosna"


su ukinute,ali je USA iz nekog svog razloga?!ostavila 

da još postoji ova preostala tvorevinu "r.srpska"

(srbijanski ratni plen)unutar BiH i svi vide da prave stalne

opstrukcije, probleme,blokiraju put BiH ka boljitku 

i euroatlanskim integracijama,itd.Ismijavaju USA...

Pa neka sad USA,kao tvorci i glavni garant 

dejtonskog sporazuma,

na ovaj ili onaj način riješavaju tu štetu 

što su nanijeli BiH,

inače im povijest nikad neće oprostiti.



Komentar Nr. #18
Od : mala
Datum : 24.05.2023.
10,
ako ne ubace ili izbace koji komentar pa se
broj komentara promjeni - što se dešava.

hvala na prilogu. međutim, heretik nije
jednako bogumilu nego bogohulji.
heretik = bogohulnik.
nikako boguMIL. oni su taj veoma inteligento
smišljen koncept nametnuli bogumilima za
svoje interese.

i kojeg su to 'boga' bogumili huljili?
sve tri Abrahamske religije tvrde da je
jedan. znači isti. a, u šta su bogumili
vjerovali da bi ih prozvali bogohuljama?
hmm... 




Komentar Nr. #19
Od : mala
Datum : 25.05.2023.
12,
ako ne ubace ili izbace koji komentar pa se
broj komentara promjeni - što se dešava.

hvala na prilogu. međutim, heretik nije
jednako bogumilu nego bogohulji.
heretik = bogohulnik.
nikako boguMIL. oni su taj veoma inteligento
smišljen koncept nametnuli bogumilima za
svoje interese.

i kojeg su to 'boga' bogumili huljili?
sve tri Abrahamske religije tvrde da je
jedan. znači isti. a, u šta su bogumili
vjerovali da bi ih prozvali bogohuljama?
hmm... 




Komentar Nr. #20
Od : Za 18 Bogu mili
Datum : 25.05.2023.



Iz bosanske historije: 

Miroslav Krleža - Bogumili



BOSANSKE MEDIJEVALNE TEME

Bogumilstvo će ostati magistralom naše medijevalne

prošlosti, jer tek njegovim slomom

svršit će na našem području sa Srednjim vijekom samostalan

život narodne supstance.

Bogumilstvo će ostati magistralom naše

medijevalne prošlosti, jer tek njegovim

slomom svršit će na našem području

sa Srednjim vijekom samostalan život

narodne supstance.

Cijeli tekst:



http://www.bihsavezzena.com/zena/16/16_18.pdf



Komentar Nr. #21
Od : Bogu-mili
Datum : 27.05.2023.
*Historija BiH

Crkva Bosanska- Bogumili

-Bogumilstvo je preteča Protestantizma.

(Neki koji su o Bogumilima 

detaljnije čitali u stranoj literaturi 

misle da Bogumili nisu bili preteča protestantizma 

nego pobornici pravog izvornog krščanstva?)

-Švedski historičar Hans Furuhagen tvrdi da je bosansko 
bogumilstvo direktno inspirisalo protestante 

("Vatru je zapalio sveštenik Jeremias Bogumil" 

Hans Furuhagen 1992).

-Ovdje nam je u prvom redu istaknuti, 

da je bogomilstvo jedna reformacija. 

Tu važnu značajku pridaje bogomilstvu sam 

Povjesničar i političar dr. Franjo Rački (1828.-1894.), 

koji u svojoj velikoj prije spomenutoj studiji, 

koja je još i danas Standard-Work o tome pitanju 

to izričito potvrđuje. 

Knjiga Franje Račkoga "Bogomili i Patareni"

(Izdavač: Srpska kraljevska akademija

Autor: Franjo Rački

Opis: Beograd 1931),objavljena je u izvornom jeziku 

i tada službenom korijenskim pravopisom.

Franjo Rački u svojoj studiji obrađuje 

bosansko-humske krstjane koje dovodi u izravnu vezu 

s bugarskim i makedonskim bogumilima, 

Knjiga "Bogumili i Patareni" u historiografiji

povijesnim vrelima o krstjanima Crkve bosanske.

U svesku 10 str. 260 on izričito govori o 

"Reformaciji popa Bogomila". 

Ovo svjedočanstvo jednoga odličnoga svećenika 

i stručnjaka u tim pitanjima za nas je vrlo važno, 

jer nam daje potpunu slobodu, da i mi o bogomilstvu 

govorimo kao o jednoj reformaciji. 

Za nas je nadalje vrlo važno da ustanovimo 

da je bogomilstvo prva reformacija u Evropi 

pada u dio čast da smo smogli toliko idealizma i snage, 

te pokušali prvu reformaciju kršćanstva u Evropi, 

da smo pokušali ono isto, što su kasnije sa više uspjeha 

pokušali Englezi u Anglikanskoj crkvi. 

Ali ne samo to. Ova prva reformacija je ne samo puki 

vremenski predtečaj velike poznije reformacije, 

koja je preobrazila Evropu, 

nego danas mi otkrivamo sve više niti koje se pletu 

od bosanskih i bugarskih Bogomila 

do Petra Chelčickoga Česke braće i Jana Husa, 

i od južnofrancuskih Katara i Albigenza, koji, 

kako je historički nedvojbeno dokazano, vuku 

svoje prve poticaje od bugarskih Bogomila, 

do britanskoga Johna Wycliffa. 

Prema tome smijemo mirno kazati da je bogomilstvo 

ne samo prva reformacija u Evropi, 

nego i idejni preteča i inicijator 

svih preostalih reformacija u Evropi. "



Natpis na bogumilskom stečku-Radimlja kod Stoca

"Nek ti ova ruka bude znak 

da se zamisliš nad svojim rukama"

U srednjevjekovnoj Bosni bile su prisutne 3 vjere: 

bogumilska, katolička i pravoslavna! Većina stanovništva 

je slijedila bogumilsku vjeru! 

Iako su joj temelji bili krščanski, 

zvanična crkva(katolička i pravoslavna) 

proglasile su je krivom vjerom (herezom)! 

Ova vjera se u dokumentima naziva imenima: 

patarenskom, manihejskom i sl., 

dok je domaći dokumenti u organizacionom smislu 

nazivaju "Crkva bosanska"a njeni pripadnici su 

izmedju ostalog sami sebe nazivali "dobri krščani"!



Komentar Nr. #22
Od : mala
Datum : 27.05.2023.
jaoo, krenuh čitati prilog; sve divno lijepo. 
vidim na poveznici piše savez žena - još lješe. 
odmah otvorih dokument i čitam, čitam, topim 
se od dragosti što nisam jedina kojoj su određene 
činjenice 'zapale za oko'. i tako dođoh do zadnjeg 
zaključnog stava i rečenice. tu se razočarah 
dibidus! - uobičajeno obrtanje hipoteza. 
na zapadu ništa novo, pa ni među osvojenima. 
tebi opet hvala što si me uputio na ovaj članak. 
ništa pod ovim nebom se ne dešava slučajno. 🙏



Komentar Nr. #23
Od : mala
Datum : 27.05.2023.
dostavljam vam najobjektivniji, u mojim očima,
članak koji sam, do sada, našla o Bogumilima. 
jedino bih gdje autor, porijeklom Hrvat, piše Hrvat
zamijenila sa riječju Slaven. čini mi se ispravnije
i bliže istini kad je riječ o Bogumilima

prepisujem vam dio zaključka iz članka, a ostalo
možete pročitati ovdje:

https://bezcenzure.hr/toptema/bogumilstvo-najstarija-vjera-hrvata/

ZAKLJUČAK

Nijedan rimo-katolički svećenik u Hrvata, a ni 
u drugim državama, kao ni drugi istraživatelji 
Bogumilstva nisu išli dalje od ovih krivo-smišljenih 
tvrdnji. Tako smo zapravo, već više od tisuću 
godina, žrtve jedne dobro sročene propagande 
rimskog klera i njihovih bezgrešnih Papa, koji 
istočno od Rima ( Italije ) imaju u Hrvata, do sada, 
najvjerniji oslonac, za zaštitu od istočnjačkog 
prodora suvremenog islama, a s njim i različite 
uljudbe.

Na tom stalnom poprištu, Hrvati biju bitke za tuđe 
interese i bivaju, iza svake bitke, sve manji i jadniji, 
dok se uskoro ne bude ugasio i zadnji život i spomen 
Hrvatima, baš ovdje na izvorištu naše narodnosti. 
Samo istinskom obnovom, novom spoznajom, o sebi, 
svom narodu Hrvata, te svrsi postojanja na ovim 
starim temeljima Hrvatstva, moći ćemo se od-hrvati 
svakom pohlepnom neprijatelju, kojih ima još puno, 
u ovom svijetu gdje su: samo materijalna dobra, laži 
i zablude, glavna pokretačka snaga za ponovna 
osvajanja svijetova, naroda i njihova bogatstva.

Živimo u najteže doba ljudske povijesti, jer našim 
mozgovima upravljaju oni koji imaju sve moći u 
rukama. Počesto i nismo svjesni da smo podlo 
izigrani, pa i onda kad se takvi političko-vjerski 
moćnici kunu u njihova Jednoga i Pravoga Boga, 
koji je onakav, kakvog nam oni nameću. Sva različita 
shvaćanja svijeta osuđuju, uništavaju i svakodnevno 
guše u krvi! Ni jednog dana nisu bez ratovanja! Svijet 
tzv. Zapadne Civilizacije je najopasnija snaga, koja 
uništava zdrav razum, čovjeka kao ljudsko biće i sva 
njegova dostojanstva. Ja sam živio u tom svijetu punih 
38 godina! Mene ne treba nitko uvjeravati o njihovim 
ljudskim i dobrim namjerama: niti Amerike, a niti EU!
...




Komentar Nr. #24
Od : Bogu mili
Datum : 27.05.2023.
Bosanske medijevalne teme Miroslava Krleže

-Vlaho Bogišić: Krležin i Dizdarov bosanski šifrarnik

Krležin prilog u časopisu Život koji je uređivao: 

„Pregledao sam ponovo Medijevalne teme (Republika, 5-63.) 

i mislim da osim poglavlja u cjelini pod naslovima 

Bogumili i Bogumilski mramorovi za Bosanske teme 

(radni naslov!) dolaze u obzir još neki ekscerpti 

koji odlično objašnjavaju u svojim magistralnim shvatanjima

Krležinu bosniaku.

https://makdizdar.ba/?p=4291

BOGUMILSKI STEČAK

Jedan od najvećih bosanskohercegovačkih pjesnika 

Mehmedalija Mak Dizdar

Stećak je za mene ono što nije za druge, 

ono što na njem i u njemu nisu drugi unijeli 

ni znali da vide. 

Jest kamen, ali jeste i riječ, jest zemlja, 

ali jeste i nebo, jeste materija, 

ali jeste i duh, jest krik, 

ali jeste i pjesma, jest smrt, ali jeste i život, 

jest prošlost, ali jeste i budućnost.”

•Kameni spavač je zbirka pjesama 

prvi put objavljena 1966. godine, 

a u izmijenjenom izdanju 1973. godine, 

nakon Makove smrti. 

Njegova inspiracija za ovo djelo 

bili su sačuvani natpisi sa stećaka 

Nakon više stoljeća šutnje skamenjena slova 

progovorila su  preko njega o duhu bosanskih krstjana. 

Maku je trebalo dosta vremena da uspije 

proniknuti u poruke urezane u kamenu 

koje je utkao u svoje stihove. 

Kameni spavač je djelo zrelog pjesnika 

koji je našao svoj vlastiti pjesnički izraz.

*MIROSLAV KRLEŽA

TAKO JE GOVORIO VELIKI MIROSLAV KRLEŽA: 

NEKA OPROSTI GOSPOĐA EUROPA, 

SAMO BOSNA IMA SPOMENIKE, STEĆKE

Miroslav Krleža koji je iza sebe ostavio 

bogato književno stvaralaštvo, o Bosni i Hercegovini, 

jeziku i njezinoj historiji govorio je neobično lijepo.

Kroz “Tekstove o bogumilskom stećku” 

poslao je sljedeću poruku Evropi:

Postavljajući izložbu "Umjetnost na tlu Jugoslavije 

od prahistorije do danas", prvo u Parizu 

kasnije obišla svijet,Krleža je kao centralnu figu 

postavio bosanski bogumilski stećak. 

Na pitanje srpskog lobija zašto ne "Beli andjeo" 

iz manastira Mileseco odgovorio je da je freska do nas došla


iz drugih krajeva i da se njom ti treba da hvale a ne mi. 

Slično je odgovorio i hrvatskim lobistima da na to

mjesto postavi tragove katoličke kulture na tlu Hrvatske.

"Bosanki stećak" niko nema osim nas" 

odgovorio je. 

Kasnije je napisao i ovo upravo o bosanskom stećku:

Neka oprosti gospođa Europa, ona nema spomenike kulture. 

Pleme Inka u Americi ima spomenike, 

Egipat ima prave spomenike kulture. 

Neka oprosti gospođa Europa, 

samo Bosna ima spomenike. Stećke. 

Šta je stećak? Oličenje gorštaka Bosanca! 

Šta radi Bosanac na stećku? 

Stoji uspravno! Digao glavu, digao ruku! 

Ali nigdje, nigdje, nikad, niko nije pronašao stećak 

na kome Bosanac kleči i moli. 

Na kom je prikazan kao sužanj”.





Komentar Nr. #25
Od : Bogu mili
Datum : 28.05.2023.
HISTORIJA SREDNJOVJEKOVNE BOSNE

KAKO SU BOGUMILI POSTALI MUSLIMANI ?

Jedno od najvažnijih pitanja u historiji Bosne 

je primanje islama njenih bogumila 

po turskom osvajanju zemlje.

•Dr.Enver Imamović bosanskohercegovački 

je arheolog i historičar. Područje interesovanja 

Antička prošlost Balkanskog poluostrva, 

historija srednjovjekovne Bosne.

Prof. Enver Imamović: Kako su bogumili postali muslimani?

Jedno od najvažnijih pitanja u historiji Bosne je primanje 

islama njenih bogumila po turskom osvajanju zemlje.

•U historijskom  romanu „Ajvaz-dedin san“ 

to je literarno obrađerno na osnovi historijskih podataka. 

Radnja se odvija u današnjem Pruscu. 

Po tursko zauzimanju tog grada 

uslijedilo je sređivanja prilika 

i obostrano upoznavanje jednih s drugim. 

U tome je i upoznanje vjera imalo važnu ulogu. 

Evo kako se to odvijalo u Pruscu, a manje-više, 

tako je bilo po svoj Bosni.

… Nekoliko dana kasnije derviši su najavili uzvratnu posjetu

bogumilskoj braći. Sastali su se u hiži gosta Radina, 

koji stoji na čelu bogumila Uskopske doline. 

Iako je Ajvaz-dedo već bio kod njega u posjeti, ovo je bio 

zvanični susret u širem sastavu predstavnika obje vjere. 

Ovi su ih dočekali srdačno i toplo, uzvraćajući im, 

jer su i oni njih primili na takav način. 

Derviši su primijetili da je i kod bogumila sve jednostavno


i skromno. I ovdje su posjedali na pod, na isti način 

kako je bilo prilikom prošlog susreta u tekiji. 

Domaćini su uzvanike ponudili slatkastim pićem, 

za koje je gost Radin objasnio da je to drenovina..

Svima se dopalo. Bile su im čudne i čaše iz kojih su pili, 

načinjene od drveta. Kad su svi ispili, 

domaćin gost Radin se javi:

– Dobro došli u našu skromnu kuću, koju mi zovemo hiža, 

kao što vi svoju zovete tekija. Kako ste vi nas upoznali 

ko ste i šta ste, tako ćemo i mi vama objasniti ko smo, 

o našem radu i upoznati vas s vjerom koju slijedimo s našim

narodom. Vi ste nam govorili o vašoj vjeri 

i objasnili ko su derviši i čime se oni bave. 

Objasnili ste nam ko je muftija, ko su imami 

i koje su njihove dužnosti u vašem vjerskom životu. 

Kod nas bogumila u Bosni nešto je drugačije. 

Na čelu svih bogumila stoji starješina kojeg mi zovemo djed,


a stranci ga zovu episkop. On je kod nas ono što je 

kod katolika papa, a kod pravoslavaca patrijarh. 

Sjedište mu je u Moštru kod grada Visoki, 

nedaleko od prijestolnog Bobovca. 

Poznato vam je da je s drugim bosanskim prvacima 

došao u Jajce pred cara da mu se pokloni, 

kojom prilikom je s mnoštvom naše braće primio vašu vjeru. 

Time je pokazao svim našim vjernicima put kojim da krenemo.


Ovi naši susreti imaju cilj da upoznamo vjeru jedni drugima,


pa da svaki od nas može razumom i svojom voljom 

odlučiti kako će postupiti.

Vjera koju mi slijedimo nazivamo „naša vjera“, 

„naš zakon“, ili „bosanska vjera“. 

Udomaćen je i naziv „vjera bogumilska“, 

a sami za sebe kao vjernike kažemo da smo 

„dobri krstjani“, a uobičajen je i naziv „”bogumili“. 

Neprijatelji naše vjere, papa, patrijarh i ostali, 

zovu nas manihejcima, patarenima, katarima, 

babunima, kudugerima i slično, a za našu vjeru kažu 

da je hereza, to jest kriva vjera. 

Zbog toga nas i jedni i drugi proganjaju do istrebljenja. 

Iako ponešto znate o našoj vjeri, ukratko ću vam objasniti 

kako i kada je nastala, kao i njenu suštinu.


Nastala je prije 1465 godina, a Stvoritelj ju je objavio 

poslaniku Isusu, odnosno Isau pejgamberu, kako vi kažete. 

O njemu, njegovom životu i radu pišu 

i naše i vaše časne knjige. 

Za razliku od objave koju je Stvoritelj 

dao poslaniku Muhamedu 

i koja je odmah zabilježena, 

objava koju je dobio poslanik Isus, odnosno Isa pejgamber, 
zapisana je puno nakon njegove smrti. 

To je razlog što se njegovo učenje tumačilo 

kako ga je ko shvaćao, pa su izbile žestoke rasprave 

među crkvenim ocima. 

Stvoreno je više pravaca koji su različito tumačili 

njegovu narav i djela. Dugo bi trajalo kad bih spominjao 

sve događaje s time u vezi pa ću ukratko o tome.

Osnovno pitanje oko kojeg su se vodile rasprave, 

pa čak i sukobi, jeste tumačenje suštine 

vjerovjesnika Isusa. 

Po Ariju, crkvenom ocu koji je djelovao dvije stotine godina


poslije rođenja Isusa, u božanskoj trojici 

samo je Bog-otac vječan........

Cijeli tekst:



https://intelektualno.com/prof-enver-imamovic-kako-su-bogumili-
postali-muslimani/



Komentar Nr. #26
Od : haha🤣
Datum : 28.05.2023.
Predlazem tom tvom Slavenu da proba i 38 godina
na Istoku,recimo Kina Rusija pa nek onda serucka 
po Zapadu, aii i ti si vjerovatno na zapadnoj 
strani, probaj Istok i ti malo pa se onda javite,
svi takvi vole Zapadne socijale i tehnologiju 
njihovu koje upotrebljavaju i Istok takodjer i svi 
pricaju kako je njesra na Zapadu ali ne bjeze u 
Rusiju i Kinu nego u Minken,Bec,London,Chikago💩
🤪🎈🍾🤣



Komentar Nr. #27
Od : mala
Datum : 28.05.2023.
tražila sam na web-u 'tri laži' od
Vladimira Nazora i nisam mogla naći
putem nijednog tragača koji su mi
dostupni. molim ako neko ima da nam 
ovdje dostavi. hvala unaprijed.



Komentar Nr. #28
Od : Meša
Datum : 29.05.2023.
Historija BiH

Mehmed Meša Selimović

Bosanskohercegovački književnik

Meša o Bosni i Bosancima,Bogumilima 

i prelasku Bošnjaka bogumila na Islam 

nakon dolaska Turaka u BiH

(Kraljevina Bosna gubi nezavisnost 1463. 

U sljedećem stoljeću cijelo područje današnje 

Bosne i Hercegovine ulazi u sastav Osmanlijskog Carstva)

Bogumili Bošnjani-Bošnjaci

•Kao poznavatelj ljudske duše i majstor ljudske psihologije


Meša Selimović je dao najbolji opis ,

za njega veoma važnoj duši , BOSNI.

Za nju on će reći

Meša Selimović o Bosni

"...Možda zbog neravnog hoda kroz istoriju, 

zbog stalnih nesreća, zbog istorijske kobi, 

nikad Bosna nije imala sreću 

da je moćni susjedi ostave na miru. 

Od dalekih BOGUMILA , koji prestavljaju pravo, 

neortodoksno lice Bosne, 

ove ljude su proklinjali, palili, uništavali 

pape, carevi, kraljevi, 

a preživjeli su se uvijek vraćali svome prkosu.

Turska okupacija je jednim oduzela vjeru, a svima slobodu. 

Ali i oni koji su prešli u tudju vjeru, 

ostali su Bosanci..."

Meša Selimović:

"Bosna je moja velika ljubav i moja povremena bolna mržnja.

Bezbroj puta sam pokušavao da pobjegnem od nje 

i uvijek ostajao, iako nije važno gdje čovjek fizički živi.


Bosna je u meni kao krvotok..."

   p.s.

Za one mladje koji možda neznaju

-U Jugoslaviji su Bošnjaci muslimani bili treći po brojnosti

narod,odmah iza Srba i Hrvata,

dok su u BiH Bošnjaci uvijek kroz historiju 

bili najbrojniji većinski narod.

-U Jugoslaviji sve do 1968 godine su se Bošnjaci muslimani 

morali izjašnjavati ili kao Srbi ili kao Hrvati.

To znaju i oni stariji koji su služili tadašnju 

Jugoslovensku vojsku i kod upisivanja u vojnu knjižicu 

po naredbi bila su samo dva izbora da se opredjeliš 

ili si Srbin ili Hrvat.

-Tek 1968 godine od strane Centralnog komiteta 

Saveza komunista (CK SK) Jugoslavije 

priznata su prava bosanskih Muslimana 

kao nacionalne kategorije u Jugoslaviji,

ali ni tad se nisu mogli izjasniti nacionalno kao Bošnjaci,

već samo vjerski kao Muslimani.

-Poslije Jugoslovenskim (SFRJ)Ustavom iz 1974 godine 

Bošnjaci muslimani su se mogli dodatno izjašnjavati 

i kao "Jugosloveni" pa zato u BiH od svih koji su se 

nacionalno upisali/izjasnili kao "Jugosloveni" 

oko 80% su bili Bošnjaci muslimani.



Komentar Nr. #29
Od : mala
Datum : 29.05.2023.
ovaj pod brojem 26,
NOŽ, što bi Šeha rek'o;
najniži oblik života. 

ne zna ni šta hoće da kaže;
sam sebe 'čizmom' udara u usta.
a odrastao 'zreo čovjek', 
predpostavljam.
strava!



Komentar Nr. #30
Od : Bogu-mili
Datum : 30.05.2023.
Prof. dr. emeritus Enver Imamović 

knjiga  “Ajvaz-dedin san”, 

Ugledni bh. arheolog i profesor historije 

na Filozofskom fakultetu u Sarajevu Enver Imamović 

povodom svoje knjige “Ajvaz-dedin san”, koja je 

pobudila veliko interesiranje javnosti u BiH, ali i šire

-Na zanimljiv način opisali ste i 

susret bogumila i muslimana. 

Pojasnite nam kako Vi tumačite 

masovni prelazak tadašnjeg stanovništva na islam?

"Ovo je, ustvari, kratka mala historija ukupne Bosne, 

historijski romansirani fakti. 

Sve ono što se historijski desilo u Bosni 

i prije nego što je sultan došao, 

njegov dolazak, način uspostave osmanlijske vlasti, 

kako je počela izgradnja Bosne i turske kulture, 

sve je tu opisano. I ko ovo pročita znat će historiju. 

Uzmite samo čuveni skup u Jajcu 

kada se sultanu dolaze pokloniti bogumilske starješine, 

podatak je da ih je bilo 20.000, da ga primaju za gospodara


i da svojom voljom primaju islam.

Sultan je tada bio iznenađen i tada je dao privilegije 

bosanskom narodu, kao ni jednom drugom 

koji je do tada osvojio. Svoju djecu su mogli slati 

u Istanbul na carske škole i to je razlog da se begovat 

odnosno feudalizam zadržao u Bosni sve do dolaska Austrije.


To je historijska činjenica!"

-U svojim djelima često podsjećate da Bosnu 

nisu mogla uništiti ni velika svjetska carstva. 

Mogu li je ovi danas uništiti, koji dolaze iz BiH 

i koji sve češće spominju raspad države?

"Otkako postoji Bosna, takve se priče ponavljaju. 

Šta je sve Bosna pretrpjela u prošlosti 

u posljednjih hiljadu godina? 

...Dakle, Bosna nije od jučer. 

Svašta je do sada pretrpjela kroz historiju, 

a ovdje su bile sve svjetske onovremene sile, 

od Grka, Rimljana, Bizanta, Ugarskog carstva 

pa do Turskog i Austrijskog, njih više nema, 

a Bosna i bosanski narod su opstali!"



https://hamdocamo.wordpress.com/2012/10/06/profesor-enver-
imamovic-bosanska-agonija-trajat-ce-dok-narodu-ne-prekipi-2/